U ranijim člancima smo pisali o pričama različitih preduzetnika koji su počeli kao male kompanije i čije su poslovne i životne priče po različitim osnovama neobične i nesvakidašnje. Danas donosimo pregled nekoliko priča o kompanijama koje su za standarde Balkana velike i koje su počele kao vrlo male firme, ničim preodređene za uspjeh koje će postići.
AS HOLDING JELAH – OD PORODIČNE PRODAVNICE DO PREHRAMBENOG GIGANTA
Kompanija koja već dugi niz godina predstavlja čestu temu u poslovnim ali i običnim informativnim medijima ( časopisima, portalima i slično) svakako je AS grupacija iz Jelaha. U jeku pesimizma koji se svakodnevno širi kada su u pitanju ekonomski parametri Bosne i Hercegovine, priča ove kompanije bi prošla i nezapaženo kada ne bi dospijevali u medije zahvaljujući svom brzom, odlučnom i konstantnom usponu.
Spadaju među prve preduzetnike u BiH, obzirom da su 1988. godine, na zalasku komunizma kao političkog sistema i planske ekonomije kao ekonomskog uređenja zemlje, vlasnici ove kompanije otvorili su prvu prodavnicu dok su nakon završetka rata krenuli i sa proizvodnjom. O razvoju ove grupacije ne zna se mnogo sve dok 2007. godine nisu skrenuli pažnju na sebe kupovinom kompanije Kent u Visokom. Taj slučaj je bio prvi primjer akvizicije strane kompanije od strane Bh. kompanije.
Kako piše Biznis info iz AS grupacije su ovako gledali na tu akviziciju. – Mi smo tada bili u svojevrsnoj ekspanziji sa našim konditorskim programom, a Kent Elit je na neki način stajao na putu našeg razvoja. Sudeći po tome kako se situacija dalje razvijala na tržištu, akvizicija se pokazala kao pun pogodak, kazao je jednom ranijom prilikom Mirsad Omić direktor prodaje AS d.o.o., firme koja je tada provela proces kupovine ove turske tvornice keksa sa njenim pogonima u Visokom.
Naredna velika akvizicija bila je kupovina poznatog Bh. proizvođača kafe, Vispak d.d. 2010. godine. Vispak je u to vrijeme poslovao sa gubitkom da bi, nakon preuzimanja, parametri njegovog poslovanja bilježili stalan rast te je 2018. godine ostvario neto dobit od 4.7 miliona KM, a u toku 2019. godine povećao izvoz za 20% u odnosu na prethodnu godinu. Nakon Vispaka, ova grupacija 2013. godine preuzima proizvođača vode Oaza te travnički tekstilni proizvođač Fortitudo, dok 2014. godine preuzimaju Klas i Sprind te Mlin i pekare Ljubače. Tokom 2017. godine izvršena je kupovina Svjetlostkomerca vodeći maloprodajni lanac knjižara te prijeratnog giganta prehrambene proizvodnje Agrokomerc, a 2018. godine Solanu iz Tuzle, Zeničku industriju mlijeka (ZIM). Početkom februara 2020. godine u najjačoj farmaceutskoj kompaniji u BiH, Bosnalijek d.d. , za 18,8 miliona KM stekli su udio od oko 16 %.
Ono što je prepoznatljivo za ovu grupaciju je da većinu svojih akvizicija provodi u matičnom, prehrambenom sektoru, te su njene akvizicije i kupovine uglavnom usmjerene na prehrambeni sektor uz nekoliko izuzetaka ( Fortitudo, Svjetlostkomerc, Bosnalijek). Također, većina ranije prepoznatljivih Bh. kompanija prije kupovine su bile u nezavidnom položaju ali su se parametri poslovanja počeli ubrzano popravljati nakon kupovine od strane AS grupacije, povećavati prihodi, dobit ali i broj zaposlenih. Prema dostupnim podacima grupacija je u 2017. godini ostvarila prihode od oko 300 miliona KM, a isti su danas vjerovatno mnogo visočiji, dok je broj zaposlenih sa krajem 2018. godine iznosio 4.500 te je također danas vjerovatno mnogo veći.
PERO GUDELJ – FIS D.O.O. – OD HARMONIKAŠA I TAKSISTE DO 3.300 ZAPOSLENIH
Često se priče o uspjehu čine kao da su sve sačinjene po identičnom obrascu, ali priča o Peri Gudelju definitivno iskače iz tog stereotipa te je sve, samo ne obična. Rođen je u Gornjoj Večeriskoj u jako siromašnoj porodici,. Još kao školarac mijenjao je kruške i jabuke s djecom iz grada za kifle. Obilazio svoje selo i gdje god je bio razbijen prozor, on se nudio da ga skine, ustakli i ponovno vrati vlasniku za malu naknadu. Nakon što je završio zanat za hemijskog tehničara, počinje raditi u proizvodnji, u preduzeću Slobodan Princi Seljo. Nije mu se baš svidjela proizvodnja baruta i raketnog goriva, pa je počeo učiti svirati harmoniku i taksirati. “Nisam mogao raditi samo jedan posao. Morao sam raditi barem tri posla da bih nešto zaradio i uštedio”, Prvi marketing, kako je sam govorio, naučio je na sarajevskoj pijaci Markale. Još kao mladić prodavao je jerbasme kako bi ostvario dodatnu zaradu. Pričao je Pero ranije i kako je prodao čak i kamenje iz rijeke Lašve svojim kupcima. “Vadili mi šljunak iz rijeke Lašve za izgradnju kad ugledam i kamenje koje se bijeli kao sir. Lašvenjak odličan. Kažem radnicima da kamen odvajaju na jednu stranu i da ga lijepo operu. Gledaju oni, pitajući se što će mi sada kamenje. Kada su ga lijepo oprali, kažem im sada ga odvezite do trgovine i prodajite. Dajte jedan kamen za jednu marku. Zaista, za kratko vrijeme prodali smo pet kubika kamena, jer domaćicama treba za poklopiti kačicu s kiselim kupusom, ovčarima za sir. A tko bi tražio kamenje po brdima, kada može kupiti čist, bijeli kamen iz Lašve za jednu marku”, govorio je ranije Gudelj. Nakon što je počeo zarađivati na harmonici, otvara i prvu kablovsku televiziju u bivšoj Jugoslaviji. O Perinoj televiziji pisala su i zagrebačka i beogradska glasila. Nakon televizije, otvara prvi kafić u Vitezu, a zatim i svoju televiziju u privatnoj kući na Gradini. Bio je prvi snimatelj koji je pred same ratne sukobe obilazio barikade u Vitezu i Staroj Biloj te pokušao preko vjerskih vođa pomiriti već sukobljene strane Hrvata i Bošnjaka. U vrijeme rata Gudelj pokazuje preduzetnički duh. Blokada telefonskih veza omogućila mu je da preko svog satelitskog telefona omogući preko 6000 telefonskih razgovora s inozemstvom. Svojim kanalima osigurao je da rodbina i prijatelji iz europskih država šalju novac u ratom pogođenu Lašvansku dolinu koja je ostala u okruženju. “S ponosom ističem da sam jedini te ratne, 1993. godine, općini Vitez platio porez u iznosu od 60.000 KM”, hvalio se Pero plaćenom brojkom. Nakon rata otvara trgovačko preduzeće koje nosi ime po povišenoj noti F, točnije Fis. Fis napreduje nevjerojatnom brzinom i za nekoliko godina postaje brend koji uspostavlja poslovne veze s Italijom, Turskom, Njemačkom, Kinom… Međutim, kada je prva robna kuća u Vitezu postala pretijesna za kupce, Pero je pokušao redovnim putem dobiti viteško polje za nove prostore i nova radna mjesta. Općinska administracija, kao i svugdje, zakazala je. Sve se svodilo na čekanje. Nakon toga, Gudelj je odlučio povesti radnike pred općinu i zaprijetiti zatvaranjem firme. Uz to je napravio i pravi marketinški potez kada se nafarbao kao Rambo, uzeo hiltovku u ruke i sve to objavio u časopisu za privredu Profil. Naslov priče bio je “Rat za nova radna mjesta”. ( Fokus.ba) Fis je u toku 2018. Godine ostvario 379.973.005 KM uz dobit od 34.457.076 KM i broj od 3.300 zaposlenih
PREVENT – OD RADNIKA TAS-A DO BOSANCA O KOJEM PRIČA EUROPA
Iako je u našoj javnosti poznat duži vremenski period kao jedan od najvećih poslodavaca u BiH, Nijaz Hastor je zaokupio pažnju velikog dijela europske javnosti u vrijeme jedne od njegovih kompanija za proizvodnju autodijelova sa njemačkim automobilskim divom, Volkswagenom, te ih spriječio da prekinu ugovore sa njegovim kompanijama, bez najave i plaćanja kompenzacije.
Nijaz Hastor, na različite načine sa Volkswagenom sarađuje od samog početka svoje karijere.
Rođen je 1. januara 1951. godine u Ustiprači, naselju smještenom u blizini Goražda u istočnom dijelu BiH. Hastor je srednjoškolsko obrazovanje završio u Goraždu, a Ekonomski fakultet u Sarajevu 1974. godine. Po završetku školovanja počeo je raditi u Tvornici automobila Sarajevo (TAS), tadašnjem jugoslovenskom automobilskom proizvođaču Volkswagenovih automobile u kojoj je Volkswagen imao 49 posto vlasništva. Hastor je 1989. godine prešao raditi u Volkswagen u Wolfsburg. U Njemačkoj je počeo razvijati vlastiti biznis s Prevent DEV kompanijom, koja proizvodi dijelove za njemačku automobilsku industriju.
U Bosnu i Hercegovinu se vraća se 1995. godine i u Sarajevu pokreće ASA grupaciju, u okviru koje je poslovala ASA Auto, ovlašteni uvoznik vozila Volkswagen, Audi, Seat, Škoda i Porsche sa kojima je ASA Auto pokrivao gotovo polovicu tržišta prodaje novih automobila
U okviru ASA grupacije, osim prodaje i servisa automobila, počeli su nuditi bankarske i financijske usluge te usluge osiguranja, a grupu su činile Moja Banka, ASA osiguranje, ASA Abanka Leasing, Euromedia i niz drugih, a grupacija se sastoji od 20 različitih firmi s ukupno 600 zaposlenih.
Godine 1999. u BiH osnovana Prevent grupa , kompanija za proizvodnju autopresvlaka koja je odmah počela raditi za Volkswagen. Prevent grupa je ubrzo postala jedan od vodećih izvoznika u Bosni i Hercegovini. Grupacija je s vremenom svoju glavnu djelatnost proširila na proizvodnju interijera za jahte i čamce, zaštitne opreme i odjeće te namještaja, rade na 15 lokacija i zapošljavaju 15 hiljada ljudi.
Paralelno sa širenjem poslovnih djelatnosti u Bosni i Hercegovini, Hastor nastavlja sa širenjem svog poslovnog carstva u inostranstvu. Prevent Grupa prisutna je u 15 zemalja, među kojima su Njemačka, Austrija, Rumunjska, Španjolska, Brazil, Mađarska i Turska, a korporacija ukupno zapošljava preko 13 hiljada ljudi.
Preuzimanjem kompanije Ebyl dobili su sedam fabrika autopresvlaka u Austriji, Mađarskoj i Rumunjskoj, akvizicijom njemačke kompanije TWB preuzeli su tri fabrike u Njemačkoj i Brazilu koje proizvode metalne dijelove za automobilska sjedišta. U vlasništvu imaju i fabriku automobilskih stakala Rioglass sa sjedištem u Parizu.
Prema listi najbogatijih preduzetnika u Bosni i Hercegovini koju je objavio Forbes, porodica Hastor je na prvom mjestu s oko 771 milona KM, s time da u taj iznos nisu uračunati prihodi njihovih poslovnih djelatnosti u njihovim firmama u inostranstvu. ( Telegram.hr)
SPOR sa VW-om
Sve je počelo sporom Volkswagena i dva dobavljača, kompanija CarTrim i ES Automobilguss iz grupacije Prevent DEV na ljeto 2016. godine.
Kompanije CarTim, proizvođač kožnih i tekstilnih presvlaka i ES Automobilguss, proizvođač kutija mjenjača, prestale su djelove isporučivati. Dvije kompanije su optužile Volkswagen za otkazivanje ugovora bez ikakvog obrazloženja i kompenzacije i od njemačkog proizvođača zahtijevali naknadu štete. Nakon što je ostao bez dobavljača kutija mjenjača VW je bio prisiljen prekinuti proizvodnju u nekoliko proizvodnih pogona. Nakon dugotrajnih pregovora dogovor je postignut te su obje kompanije u vlasništvu porodice Hastor nastavile saradnju sa VW-om.
Bingo d.o.o. – nastanak imperije
Vlasnik tuzlanskog giganta Bingo d.o.o., Senad Džambić, važi za osobu koja čitav život živi preduzetnički. Poznat kao, obzirom na prihode i vrijednost kompanija u njegovom vlasništvu, skromna osoba (živi u stanu, i to u, za njegova primanja, skromnih 100 kvadrata, sa četvero djece) i kao preduzetnik koji najveći dio dobiti ponovo investira, praveći svoju kompaniju većom, ali istovremeno dajući veliki doprinos cjelokupnoj ekonomiji BiH, kako i sam kaže:
” Vidite, ne sakupljam novac i ne deponujem ga u strane banke. Sve što zarađujemo, mi odmah investiramo i širimo se dalje. Želimo da u svakom kutku BiH imamo neki svoj objekat. I idemo tom cilju sve bolje. Radimo mnogo s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i zaduženi jesmo. Bez kredita ne može se raditi”
U doba pred raspad SFRJ, u drugoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka počinje i njegova preduzetnička priča:
“Prije rata, negdje 1985. godine, dvojica braće i ja imali smo košnice. Bilo je tu nekih 120 košnica na autobusu. Godišnje smo znali da proizvedemo i do 30 tona meda. Prije rata devedesetih radio sam u rudniku, a držao sam i bilijare i flipere. Kasnije sam uveo i poker-aparate. Od 1985. bavio sam se time i nastala je firma. Asocijacija na „Bingo“ potiče iz tog vremena” ( Tuzlanski.ba)
Jednostavnim riječima objašnjava svoju poslovnu filozofiju.
”Mene je dragi Bog stavio da, ipak, malo idem ispred ovog našeg naroda, podržim ovu našu proizvodnju, a i da se malo počnemo mijenjati kao narod. Da se prekine s onim našim: ‘Taman, meni dosta’. Da, dakle, prestanemo tako razmišljati i da krenemo prema naprijed i uvijek idemo dalje i bolje. Ne smijemo stati! Znači, ni u jednom poslu ne možemo reći: ‘E, sad je dosta, više mi ne treba’. Uvijek moramo ići, pratiti konkurenciju, biti ispred nje… u svemu
Kompanija Bingo d.o.o. iako je nastala devedesetih u Tuzli na sebe je pažnju skrenula 2014. godine kupovinom Interexovih lanaca maloprodaje u BiH. Treba napomenuti da je Interex bio duži niz godina prisutan na Bh. tržištu i da je zapošljavao blizu 1000 zaposlenih, te da je Bingo tom kupovinom spasio radna mjesta zaposlenih obzirom da je u godinama pred prodaju Interex bilježio gubitke. Iste godine kupljeni su i objekti slovenskog lanca Tuš d.o.o. a u narednim godinama uslijedile, uz konstantna otvaranja novih poslovnica i tržnih centara širom BiH, su brojne akvizicije:
- Kupovina tržnih centara Alta i Merkur u Sarajevu
- Kupovine proizvođača deterdženata Dita 2017. godine ( proizvodnja deterdženata i srodnih proizvoda)
- Kupovina Adna Commerc d.o.o. 2018. godine ( Lanac tržnih centara i jedna benzinska pumpa)
- Kupovina Ingram iz Srebrenika godine ( Proizvodnja, prerada i prodaja građevinskih materijala, proizvodnja betona, rudnici)
- Kupovina Tuzlanskog kiseljaka 2018. godine ( bezalkoholna pića)
- Kupovina Tuzlanske pivare 2018. godine i drugi
Istovremeno ova kompanija je pokrenula i vlastitu proizvodnju u čitavom nizu proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti kao što je proizvodnja tjestenine, tekstila, higijenskih proizvoda, farme kokoški, farme koza i slično.
Rezultati Binga iz godine u godinu rapidno rastu, a u 2018. godinu ostvarili su prihode od 1,107 milijardi konvertibilnih maraka, a naredna dva prikaza donose prikaz rasta prihoda i dobiti u poslednjih nekoliko godina:
2013 – 506.348.511 KM
2014 – 566.448.433 KM
2015 – 807.168.429 KM
2016 – 915.791.221 KM
2017 -1.040.031.966 KM
2018 -1.107.404.065 KM
Istovremeno neto dobit je rasla sličnom proporcijom
- – 33.834.024 KM
- – 40.228.294 KM
- – 56.188.628 KM
- – 67.451.635 KM
- – 72.443.178 KM
- – 92.400.000 KM
